Američka trgovačka komora u Bosni i Hercegovini (AmCham BiH) održala je danas u hotelu Mövenpick Sarajevo petu uzastopnu konferenciju „Healthcare as an Investment 2026“, koja je okupila više od 150 učesnika, uključujući predstavnike izvršne i zakonodavne vlasti, zdravstvenih institucija, fondova zdravstvenog osiguranja, farmaceutske industrije, privatnog zdravstvenog sektora, stručne zajednice i međunarodnih organizacija. Zvanični institucionalni partner konferencije bilo je Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine te Udruženje inovativnih proizvođača lijekova u BiH (UIPL).
Poruka konferencije su jasne: održiv zdravstveni sistem ne gradi se samo povećanjem budžetskih izdvajanja, nego i boljim upravljanjem postojećim resursima, transparentnim i kvalitetnim javnim nabavkama, pravovremenom dostupnošću terapija, većim ulaganjima i saradnjom javnog i privatnog sektora. Zdravstvo koje donosi bolje rezultate za pacijente istovremeno je ulaganje u snažniju i konkurentniju ekonomiju Bosne i Hercegovine.
Sistemski izazovi zahtijevaju konkretne reformske odgovore
Konferencija je otvorila strateška pitanja koja nadilaze pojedinačne institucije i nivoe vlasti. Rasprave su ukazale na nekoliko međusobno povezanih izazova koji direktno utiču na dostupnost, kvalitet i dugoročnu održivost zdravstvene zaštite u Bosni i Hercegovini. Poruka konferencije je jasna: održiv zdravstveni sistem ne gradi se samo povećanjem budžetskih izdvajanja, nego i boljim upravljanjem postojećim resursima, transparentnim i kvalitetnim javnim nabavkama, pravovremenom dostupnošću terapija, većim ulaganjima i saradnjom javnog i privatnog sektora.
Foto: AMCHAM BiH
Zdravstvo koje donosi bolje rezultate za pacijente istovremeno je ulaganje u snažniju i konkurentniju ekonomiju Bosne i Hercegovine.
Potrebno je unaprijediti koordinaciju, transparentnost potrošnje i usmjeravanje sredstava prema stvarnim potrebama pacijenata i ostvarivim zdravstvenim rezultatima. Gordan Tahirović, predstavnik farmaceutske kompanije Roche, naglasio je da samo zdrava i produktivna populacija može biti nosilac ekonomskog rasta. Upozorio je da se BiH suočava sa smanjenjem broja stanovnika i starenjem populacije, zbog čega unapređenje zdravlja građana dobija dodatni značaj.
“Nedopustivo je da u 21. vijeku imamo liste čekanja na onkološku terapiju koja pacijentima život znači. Troškovi u zdravstvu ne nestaju, oni se samo prelijevaju”, upozorio je Tahirović. Posebna pažnja posvećena je javnim nabavkama u zdravstvu, gdje odabir najniže cijene
kao dominantnog kriterija ne mora nužno značiti i najbolju vrijednost za zdravstveni sistem. Kod nabavke lijekova, medicinske opreme i drugih zdravstvenih usluga, odluke o izboru ponuđača imaju direktne posljedice po kontinuitet liječenja, dostupnost proizvoda, sigurnost pacijenata i ukupne troškove zdravstvene zaštite. Primjena kriterija ekonomski najpovoljnije ponude omogućila bi da se, pored cijene, vrednuju kvalitet proizvoda, pouzdanost isporuke, tehničke karakteristike, ukupni troškovi tokom korištenja i održavanja, kao i dugoročni efekti na liječenje pacijenata.
Muhamed Saračević, predstavnik farmaceutske kompanije Sandoz i predsjednik Udruženja proizvođača generičkih lijekova BiH, istakao je da regulatorni okvir, politike određivanja cijena i način provođenja javnih nabavki neposredno utječu na dostupnost terapija i dugoročnu održivost zdravstvenog sistema: “Naš zajednički cilj mora biti isti: sigurna, kontinuirana i dostupna terapija za svakog pacijenta u Bosni i Hercegovini”, poručio je Saračević.
Posebno je ukazao na ulogu generičkih i biosličnih lijekova, koji, prema njegovim riječima, omogućavaju efikasnije korištenje raspoloživih sredstava i liječenje većeg broja pacijenata, uz očuvanje kvaliteta, sigurnosti i djelotvornosti terapije. Poslanica u Narodnoj skupštini Republike Srpske i kardiologinja Maja Dragojević-Stojić kazala je da se kroz svakodnevni rad u kliničkoj praksi susreće s problemima pacijenata: “Dešava se da pacijenti do tri godine budu na listi čekanja i, nažalost, određeni broj nikada i ne dočeka lijek koji im je neophodan”, izjavila je Dragojević-Stojić.
Javno-privatna partnerstva kao prilike za razvoj
Dio konferencije bio je posvećen javno-privatnim partnerstvima kao jednom od mogućih instrumenata za unapređenje zdravstvene infrastrukture, dostupnosti specijalističkih usluga i uvođenja savremenih tehnologija. Predstavnici privatnih zdravstvenih ustanova razgovarali su o mogućnostima saradnje s javnim sektorom, razmjeni kapaciteta i modelima koji bi mogli doprinijeti smanjenju listi
čekanja, boljoj iskorištenosti postojećih resursa i kvalitetnijoj zdravstvenoj zaštiti. Da bi takva partnerstva ostvarila puni potencijal, potrebno je uspostaviti jasniji i međusobno usklađeniji pravni okvir, transparentne procedure, odgovarajuću raspodjelu rizika i mehanizme praćenja rezultata.
