Izazov je baviti se reciklažom u pandemiji

0
138

Opasni materijali se pri odlaganju u kontejnere miješaju sa drugim otpadom postoji velika mogućnost zaraze stanara i komunalnih radnika, te ovim putem aplujemo na stanovništvo da se opasni materijali pakuju u drugi sloj vrećica kako bi što više ograničili izloženost stanovništva opasnom materijalu.

Pandemija korona virusa izazvala je brojne negativne posljedice u ekonomiji naše zemlje, pa samim tim i kompanijama koje se bave reciklažnom industrijom. Iako se posljednjih mjeseci bilježi veliki pad prikupljenog i tretiranog ambalažnog otpada, prvi operater sistema upravljanja ambalažnim otpadom u BiH Ekopak, u saradnji sa svojim poslovnim partnerima, uspijeva održati živim lanac reciklaže ambalažnog otpada u BiH. S tim u vezi razgovarali smo sa direktoricom Ekopaka Amelom Hrbat.

Kako je vanredna situacija uzrokovana pandemijom korona virusa utjecala na poslovanje Ekopaka ali i na druge kompanije iz reciklažne industrije?

HRBAT: Uprkos teškoj situaciji uspijevamo u saradnji sa našim partnerima održavati sistem reciklaže. Naravno, došlo je do značajnog pada,prije svega kupovine proizvoda u ambalaži, što se direktno odražava na naše poslovanje, jer se u sistem prijavljuje manje ambalaže. To za posljedicu ima i smanjenje količine ambalažnog otpada koji nastaje konzumiranjem tih proizvoda, čime se u konačnici smanjuje i količina ambalažnog otpada koji smo u obavezi prikupiti i predati na reciklažu radi ispunjenja propisanih ciljeva. Naravno da to sve usporava dalji razvoj sistema reciklaže ambalažnog otpada i negativno utiče na naše poslovanje. Bez obzira na sve ove izazove, mi ulažemo dodatne naporekako bi očuvali uspostavljeni sistem.

Sve ove godine uspijevate ispunili ciljeve za reciklažu ambalažnog otpada. Krenuli ste sa 8 posto prikupljenog ambalažnog otpada i predatog nareciklažu, da bi ove godinetaj postotak iznosio 35 posto.

HRBAT: Zadovoljni smo napretkom, međutim ova situacija sa pandemijom korona virusom značajno uticati na rezultate u 2020. godini. Do sada smo u suradnji sa našim partnerima svake godine prebacivali zadane ciljeve. Tako smo od 2012. godine do danas predali na reciklažu više od 70.000 tona ambalažnog otpada. Naravno, naše opredjeljenje je da i dalje razvijamo sistem, jer on se ne uspostavlja preko noći, to je proces koji postepenodaje rezultate.

Očekujete li pomoć od držanih institucija i kakve mjere bi po vama država trebala poduzeti da se spasi poslovanje firmi koje se bave reciklažom?

HRBAT: Da, imali smo razgovore sa Federalnim ministarstvom okoliša i turizma i iznijeli probleme sa kojima se suočavaju operateri i skupljači na terenu. Raduje nas da imamo podršku ministarstva i ministrice Edite Đapo, koja razumije izazove sa kojima se suočavamo. Izuzetno je važno imati ovu dvosmjernu komunikaciju, jer samo u otvorenom dijalogu i uz uvažavanje činjenica, možemo dalje raditi na razvoju sistema.

Šta očekujete od poslovanja u 2020. godini?

HRBAT: Održati sistem reciklaže živim, podržati naše partnere skupljače i naravno ostvaritipozitivno poslovanje Ekopaka.

Ponovo je pokrenuta debata o promjeni sistema reciklaže u BiH. Mnogi traže da se trenutni sistem „produžene odgovornosti proizvođača“ promijeni u „depozitni sistem“kakav je na snazi u Hrvatskoj. Zašto mislite da je naš sistem bolji od Hrvatskog?

HRBAT: Prije svega rekla bih da je naš sistem „produžene odgovornosti proizvođača“ uveden u skoro svim zemljama Evropske unije, pa i u našem susjedstvu, uz izuzetak Hrvatske, koja je uspostavila jedinstven sistem, neprepoznatljiv u ostatku Evrope. Mi smo kroz sistem „produžene odgovornosti proizvođača“ uključili u reciklažu sve vrste ambalažnog otpada, bez obzira na vrstu materijala, bez obzira na to koji je proizvod bio upakovan u ambalažu i bez obzira na mjesto gdje je taj ambalažni otpad nastao. Sve se to radi uz najniže održive troškove, tj. tako da ispunimo sve što je propisano, a da se to ne odrazi na cijenu proizvoda u ambalaži. Kroz sistem kakav je u Hrvatskoj se rješava samo dio ambalažnog otpada (ambalaža od pića i napitaka) uz izuzetno visoke troškove koje snosi ambalažna privreda, au konačnici i potrošači koji zbog tog sistema plaćaju skuplje proizvode u plastičnim ambalažama. Kako se od 2006. godine u Hrvatskoj prikuplja samo naprijed navedena ambalaža, Hrvatska kao članica Evropske unije nije u mogućnosti da ispuni ciljeve iz EU Direktive, za koje se obavezala u svojim pristupnim pregovorima. Zato se u posljednjih par godina u Hrvatskoj intenzivno nabavlja oprema, postavljaju se kontejneri za odvojeno odlaganje otpada i tu kao potrošač dolazite do apsurda da Vam je država uvela obavezu da različito postupate sa različitim vrstama ambalažnog otpada, npr. sa plastičnim bocama: boca od vode za piće je u depozitu i nju vraćate u trgovinu kako bi nazad dobili depozit koji ste platili pri kupovini proizvoda, a boca od destilovane vode nije u depozitu i nju odlažete u žuti kontejner. Praktično, razvijaju se dva sistema, pravite duple troškove, a iskustva pokazuju je racionalnije i efikasnije razvijati jedinstven sistem. Mi smo imali sreću da je naše Federalno ministarstvo okoliša i turizma prepoznalo ove izazove i da se opredijelilo za sistem „produžene odgovornosti proizvođača“.

Kako vidite Ekopak za deset godina?

HRBAT: Ekopak će ostati vodeći operater u FBiH, koji će u saradnji sa partnerima i ostalim zainteresovanim stranama razvijati transparentan i održivsistem reciklaže ambalažnog otpada, zasnovan na najboljim evropskim praksama.

Opasni materijali moraju se odlagati u drugi sloj vrećica. U vrijeme pandemije koronavirusa sistemsko upravljanje otpadom izuzetno je važno za našu društvenu zajednicu i javno zdravstvo. Svjedoci smo povećane proizvodnje i upotrebe zaštitne opreme poput maski, rukavica, zaštitnih odjela i drugih sredstava koja se nerijetko nakon upotrebe neispravno odlažu. S obzirom na to da se opasni materijali pri odlaganju u kontejnere miješaju sa drugim otpadom postoji velika mogućnost zaraze stanara i komunalnih radnika, te ovim putem aplujemo na stanovništvo da se opasni materijali pakuju u drugi sloj vrećica kako bi što više ograničili izloženost stanovništva opasnom materijalu.

Ukoliko u domaćinstvima postoje sumnjivi slučajevi COVID-19, maramice, maske, rukavice i druge slične frakcije otpada moraju se odvojiti od ostatka otpada. To uključuje i otpad koji se inače može reciklirati, poput čaša od jogurta i sl. Oštri predmeti (igle, lancete) se moraju spakirati u jednokratne i neprobojne posude za jednokratnu upotrebu. Tkanine, maske, rukavice za jednokratnu upotrebu moraju biti uključene u tok odvojenog otpada koji se mora isporučiti u dvije vrećice zatvorene vrpcom ili ljepljivom trakom. Kako bi se osiguralo da ostali korisnici istog kontejnera za otpad, kao radnici koji prikupljaju otpad, ne budu izloženi riziku, otpad se mora dostavljati u sigurno zatvorenim duplim neprobojnim vrećama, neposredno prije uklanjanja kako bi se izbjegla opasnost za komunalne radnike.

Više informacija o odlaganju opasnog materijala možete pročitati na stranici Federalnog ministarstvo okoliša i turizma OVDJE