Frazu poput “biološki sat ti otkucava” možete slobodno zanemariti ako netko pomoću nje vrši pritisak na vas jer još uvijek nemate djece. Naime, nova istraživanja su pokazala da postati majkom malo kasnije u životu ima svoje prednosti.

Sveučilište u Aarhusu objavilo je studiju koja je pokazala da biti starija majka može imati velike društvene i bihevioralne prednosti za mame i njihovu djecu.
Tako su istraživači napravili analizu na 4741 danskih majki kada su njihova djeca imala 7, 11 i 15 godina. Studija je pokazala da što su starije majke bile, to su manje emocionalnih i problema u ponašanju imala njihova djeca u dobi od sedam i jedanaest godina.
Također, starije žene su bile manje sklonije fizički disciplinirati svoju djecu u tim godinama, te su bile manje sklonije grditi i koriti djecu bez obzira na njihovu dob. Uz to, starije majke bile su bolje u efikasnijem pružanju određenih granica djeci jer su i same bile manje zabrinute zbog svoje trudnoće te su bile bolje mentalno pripremljene da postanu roditelji.
Znamo da ljudi postaju mentalno fleksibilniji s godinama, te su tolerantniji prema drugima i emocionalno bolje verzije sebe. Ovaj način roditeljstva stoga može doprinijeti pozitivnoj psihosocijalnoj okolini koja utječe na djetetov odgoj, kazao je autor studije Dion Sommer. Iako u priopćenju ove studije nije navedena točna dobna granica za starije majke, slična istraživanja su ih definirala kao žene koje imaju više od 35 godina.
Zašto je sve više starijih majki?

U razvijenim zemljama u zadnjih se 30 godina starost prvorotkinja povisila za četiri godine, što znači da se u najbogatijim zemljama žene najčešće odlučuju na majčinstvo tek nakon navršene tridesete. I u nas su žene između 35. i 39. u 2011. rodile 5.291 dijete, pa kada se pribroje one 992 bebe još starijih majki, u nas je bilo 6.333 ili čak 16 posto mama starijih od 35 godina. U Velikoj Britaniji godišnje rađa 27.000 žena starijih od četrdeset godina, čak 50 posto više nego u posljednjem desetljeću. Talijanske žene imaju najvišu stopu kasnijih poroda u Europi. I slavne glumice otkrivaju prave draži majčinstva poslije četrdesete. Selma Hayek, Julianne Moore, oskarovka Halle Berry i Nicole Kidman rodile su u 41, Monica Bellucci je postala drugi put majkom u 45. godini, u 45. je Jane Seymour rodila blizance, a Susan Sarandon jednoga sina u 42, a drugoga u 45.
Izazov majčinstva sve više briše dobne granice, a medicina ih produžava do besmisla, pa svako malo dopre vijest o graničnim slučajevima. Rumunjka Adriana Lliescu rodila je sa 66 godina, isto je bila stara i Španjolka Maria Carmen del Bousada, jedna je američka 62-godišnja prabaka postala mama. Indijka Rajo Devi rodila je u sedamdesetoj, nakon pola stoljeća braka sa 72-godišnjim suprugom, ali je umrla godinu i pol nakon poroda.
‘Menopauza je samo neugodna popratna pojava s kojom izlazimo na kraj’, izjavljuje talijanski specijalist za liječenje neplodnosti dr. Severino Antinori. Od osamdesetih, otkako se neplodnost liječi začećem in vitro, liječnici su obično odbijali žene starije od 40 godina, ali ne i danas kada je vijest o superstarim rodiljama odlična reklama za privatne klinike koje su im pomogle da pobijede prirodu.
Je li odlaganje roditeljstva riskantna oduka?

Ovakva saznanja podsjećaju na to koliko je odlaganje roditeljstva odgovorna, pa i riskantna životna odluka. Svatko će razuman reći da je sebično i neodgovorno kada prabake poput 70-godišnje Indijke Raje Devi rađaju djecu, jer uloga majke ne završava, nego počinje rađanjem i trebala bi trajati barem dvadesetak godina.
Biti majka poslije četrdesete ipak ne znači samo rizik, nego i prednosti. U gomili istraživanja na tu temu, jedno od njih dokazuje da žene u reproduktivno poodmakloj dobi zbog svoje zrelosti i stabilnosti lakše prihvaćaju zahtjevnost roditeljstva i iskazuju više strpljenja i ostalih vrlina koje pogoduju razvoju djeteta. Za razliku od nekada, kada je vladala pučka formula ‘mlada mama plus stariji tata jednako pametnije dijete’, danas tvrde da su pametnija (ili obrazovanija) djeca starijih majki upravo stoga što im one posvećuju više vremena, imaju s njima više strpljenja, više cijene ulogu majke jer su do nje teže i kasnije došle, pa ne žale za propuštenim mladenačkim godinama provedenim u pelenama, te sa stečenim obrazovanjem i nagomilanim iskustvom imaju mnogo toga više za reći djetetu od mlade majke. Osim toga, životni je vijek sve duži, a žene sve duže ostaju mlade. A prednost je obostrana, jer Halle Berry kaže da je kćerkica u njoj probudila dijete i da s njome sve iznova upoznaje.

Ipak, uspoređujući vrijeme kada je u braku s Tomom Cruiseom u 25. usvojila dvoje djece s onim kasnijim, kada je na pragu petoga desetljeća postala biološka majka, Nicole Kidman kaže: ‘Mislim da sada imam više strpljenja, ali manje fizičke snage. U dvadesetima skakućeš s djecom, budiš se bez problema i sve obavljaš na vrijeme. Danas sam više kod kuće. Imam više psihičke, ali mnogo manje fizičke snage.’